Izgradnja cestovne mreže Ipsilona
Sintagma "Istarski ipsilon" prvi se puta spominje 1983. godine, kada središnja točka prometnog povezivanja zapadne i istočne Istre postaje čvorište Kanfanar.
Postojeća poluautocesta
Sa 17 čvorova i 135 cestovnih objekata na ukupnoj dužini od 141 km, Istarski ipsilon je izveden na način da najbolje poveže područja kojima prolazi, a da pri tome ne naruši postojeću mrežu prometnica.
Opširnije >>Najznačajniji cestovni objekti
Osnovni tehnički podaci o tunelu "Učka", vijaduktu "Limska Draga" i mostu "Mirna".
Opširnije >>Inovacije
Uveden je određeni broj novih sustava u cilju lakšeg kasnijeg upravljanja cestom. Primjerice, uvođenje cijevi s prorezom, koje su u to vrijeme bile novina u Hrvatskoj, omogućilo je optimizaciju troškova izgradnje i održavanje ceste.
Opširnije >>Osnovni podaci iz Koncesijskog ugovora
25. rujna 1995. godine, Bina Istra je s Vladom Republike Hrvatske potpisala koncesijski ugovor za projektiranje, financiranje, građenje, upravljanje i održavanje dionica Matulji – Kanfanar – Pula te Kanfanar – Umag. Zauzvrat, Bina Istra je stekla pravo prikupljanja cestarine na navedenoj dionici u razdoblju od 32 godine.
Opširnije >>Financiranje
U poslijeratnom je razdoblju Hrvatska krenula s ambicioznim planom obnavljanja oštećene infrastrukture, što je bilo u popriličnom nesrazmjeru s financijskim mogućnostima zemlje. U tom svjetlu, izgradnja Istarskog ipsilona ni u kojem slučaju nije bila prioritet, tim više što je u ono vrijeme zabilježeni intenzitet prometa iznosio 4.000 vozila dnevno na godišnjoj razini.
Opširnije >>Plan gradnje punog profila autoceste
2. faza izgradnje uključuje udvostručavanje postojećeg poprečnog presjeka ceste.
Opširnije >>