Refinanciran dug i osigurana sredstva za Fazu 2
Bina-Istra, koncesionar Istarskog ipsilona, potpisala je krajem studenog 2007. godine ugovor o sindiciranom kreditu u vrijednosti 693,5 milijuna eura kojim je refinancirano 210 milijuna eura vrijednih obveznica izdanih u veljači 2003. godine kao i komercijalni kredit u iznosu od 58 milijuna eura, te osiguran stand-by kredit u svrhu nastavka izgradnje Istarskog ipsilona (puni profil). Novim uvjetima financiranja dobijena je znatno manja kamatna stop - proces sindiciranja, odnosno utvrđivanja definitivne kamatne stope po kreditu, dovršen je krajem siječnja 2008. godine, a kamatna stopa određena je na 5,7%.
Ugovor o kreditu sklopljen je s konzorcijem triju banaka: Société Générale, The Royal Bank of Scotland i Zagrebačkom bankom d.d.
Svakako jedan od najvećih iznosa odobrenih kreditom jednoj privatnoj hrvatskoj tvrtki do sada, ugovorom se omogućuje realizacija izgradnje punog profila (tzv. Faza 2), uz istovremeno refinanciranje kreditnog i obvezničkog duga iz 2003. godine kojim je bilo omogućeno dovršenje izgradnje Faze 1 Istarskog ipsilona.
Od cjelokupnog iznosa kredita, 302 milijuna eura namijenjena su refinanciranju postojećeg duga (troškovi Faze 1) i troškovima razvoja Faze 2A (projekti i dozvole – 8,8 MEUR), 316 milijuna eura za troškove gradnje Faze 2A (puni profil), dok će 75,5 milijuna eura biti pohranjeno na rezervnom računu za servisiranje duga.
Koristi od novog kreditnog aranžmana su višestruke:
- Smanjenje kamatne stope duga – umjesto 8% kamate na obveznički dio duga i marže od 3,75% na kredit s promjenjivom kamatnom stopom (Euribor + 375 bps), novim uvjetima kreditiranja postignuta je marža od 0,85% (Euribor + 85 bps).
- Produljenje razdoblja amortizacije duga s 2022. godine na 2027. godinu
- Dobivanje fleksibilnijeg instrumenta financiranja (oslobađanje 31 milijun eura zamrznutih na rezervnom računu za servisiranje duga)
što zajedno u konačnici znači osiguranje sredstava za financiranje Faze 2A bez novog financijskog opterećenja za državu.
Drugim riječima, da Bina-Istra nije refinancirala dugove, servisiranje duga bilo bi 2,5% skuplje svake godine do 2022. godine, što bi u razdoblju od narednih 14 godina ( 2008. - 2022.) bilo prosječno 6 milijuna eura godišnje više.